Sanjogi instruktor: Miroslav Kiš- cybermikan

> My dear, Master HRM
> Tell me please how long must doing
> sungazing to live min. 150- 200 years? I need that
> information for my site.

Sanmaster: Hira Ratan Manek

man can live easily 150 to 200 years and much more. if you surf the papers on pineal gland on internet you can find such informations. also in peru people lived much longer previously if they doing safe sungazing and i will give you the name of person to contact. i will just find out and e mail you soon.

please contact respected seekverta and he has lot of information on old civilisation in peru and how they made use of sun and lived longer etc. we know each other very well. thanks hrm now in belgium

Osvrt na “MELATONIN i PINEALNU ZLEZDU”

Postavljena je dupoko u nasem mozgu i naziva se pinealna zlezda ili pineal glend. Ova malena zlezda je snabdevac endokrinog sistema, i upravlja najvecim delom funkacija u nasem telu. Ona kontrolise i upravlja nasim ” telesnim satom” proizvodeci melatonin; hormon koji bi mogao biti najvece otkrice od pronalaska penicilina, i prekidac za kontrolisanje procesa starenja. Pinealna zlezda kontrolise takodje nas ciklus spavanja, promene telesne temperature posebno pri promeni godisnjih doba. Ona govori zivotinjama kada treba da se sele u tople krajeve, upravlja njihovim odrastanjem. Usporava i ubrzava metabolizam, govori im kada da se najedu radi ulaska u hibernaciju, i kada da se bude iz nje na prolece.

Melatonin je hormon koji ne kontrolise samo kada smo pospani, nego nam pokazuje koliko smo stari, kada ulazimo u pubertet, i kako se nas imunoloski sistem bori protiv bolesti. Obzirom da je smestena u sredini naseg mozga,pinealna zlezda nema direktan pristup suncevom svetlu.Nase oci joj salju direktnu informaciju o dnevnoj (suncevoj) svetlosti ili kada je ugaseno svetlo i kada je mrak. Sunceva svetlost stimulise pinealnu zlezdu da proizvodi melatonin, po noci kada nema sunca melatonin se oslobadja u nasem telu kada spavamo. Zaslugom pinealne zlezde i melatonina, ljudi su mogli da spavaju po noci i da se bude danju mnogo ranije pre nego sto je bio izmisljen sat ili casovnik.

Ljudski embrioni ne proizvode melatonin pre rodjenja, nego ga dobijaju preko placente. Prvim danima zivota male babe ga dobijaju preko majcinog mleka. Nivo naseg melatonina raste tokom naseg detinjstva, onda slabi kada ulazimo u pubertet (secate se kada vam se cinilo da vam vreme brze prolazi i leti pre ulaska u pubertet), tako da i ostali hormoni mogu preuzeti kontrolu nad nasim telom. Sto smo stariji nas melatonin pocinje da opada i da se smanjuje drasticno sve do 60- tih godine, tada ga proizvodimo mnogo manje nego u ranim 20-tim godinama. Sa drasticnim padom proizvodnje melatonina oko 50 godina, nase telo izgleda starije i sve se vise vidi kako fizicki propada. Naucnici su nedavno otkrili, da oni koji mogu dodatno proizvoditi melatonin, (MI RADECI SUNGAZING ili SOLARNU JOGU UPRAVO TO RADIMO)!!! ce usporiti starenje, odbiti bolesti od sebe, i cuvati osecaj celokupnog zdravog i energetskog tela, da ne spominjem ostale pozitivne stvari koje sve melatonin moze uciniti za nas sada, kao sto je lecenje nesanice i regulisanje spavanja, eliminacija efekata bezvoljnosti „ sve mi je mrsko“ , i svakodanevno olaksavanja stresa.

Evo super slika koja pokazuje kako nivo melatonina u krvi opada sa godinama ali to nije zbog godina vec zbog zakrzljavanja treceg oka. ( U prevodu mozete imati 130 godina a da imate trece oko poput deteta.

peaks

Melatonin je poznat i kao „ regulator, regulatora“ zato sto salje poruke i impulse vrseci kontrolu nad razlicitim delovima naseg tela. To je ravnoteza izmedju nasih razlicitih hormona koji nam cuvaju zdravlje, kontrolisu starost. Kada nase razlicite razine hormona postanu neuravnotezene, to rezultira starenjam.

Sve sto nase telo treba je energija, da bismo mogli trcati, hodati, sedeti, ili cak disati… Svaka celija u nasem telu zahteva energiju da bi mogla pravilno funkcionisati. Unutar svih nasih celijskih stanica su mikroskopske strukture koje se zovu Mitohondrije. Mitohondrija se smatra naponom u celijama, (ono sto im daje energiju i napon za rad) jer pretvaraju energiju u ATP; stvar koja je najvise potrebna za davanje zivota celijama u nasem telu. U procesu stvaranja ATPa, trebamo uzeti u obzir i „sagorevanje“ kiseonika. Kako starimo i nase Mitohondrije stare, i opada im produkcija ATPa usled cega dolazi do nedostatka kiseonika, sto dalje rezultuje totalnim propadanjem celije u svim njenim delovima. Radi ovoga kada smo stariji poznato je da nemamo toliko energije kao kad smo bili mladi. I sada stupa na snagu melatonin. On metabolizuje tiroidnu zlezdu i hormone (komponenta koja obezbedjuje mitohondriji energiju izmedju ostalih celijskih organela) doturajuci joj vise energije. Kada mitohondrija primi vise goriva od tiroidne zlezde, ona moze proizvesti vise ATPa dajuci vise energije svakoj pojedinoj celiji u nasem telu, one onda bez problema koriste kiseonik koji uzimamo u sebe, tako da naše stanice ne pocnu oksidirati.

Postoje mitohondrije i u celijama u pinealnoj zlezdi, koje im daju moc da proizvode i luce melatonin. Kada pinealna zlezda dobija manje suncevog svetla ona pocinje funkcionisati manje ucinkovito i tada opada proizvodnja energije u celom telu. Stoga, sa starijom dobi dolazi manjak energije, sto dovodi do manje melatonina, a opet to dovodi do manje energije i nedostatka kiseonika, sto uzrokuje starenje. Za zaustavljanje ovog zacaranog kruga, treba samo uzimati dovoljno veliku dozu svetlosti a melatonin ce dalje zadrzati razinu hormona koji su ukljuceni u sve ostale funkcije gde su i bili, kada su mladi.

Ovim smo samo zagrebali po povrsini ono sto melatonin u vecoj kolicini moze uraditi. Kalcifikacija koji negativno utice na pinealnu zlezdu kada se pojavi negde u organizmu kao za posledicu ima usporavanje i ometanje normalanog rada celija. Na primer, naslage kalcijuma u krvnim zilama dovode do zacepljenja arterije, sto vrlo cesto moze dovesti do mozdanog udara ili infarkta. Te iste vrste kalcijum depozita se takodje najcesce mogu naci u organima kao sto su srce i mozak, te to dovodi do drugih dodatnih komplikacija. Razlog zasto mala deca (sad citajte i sangejzeri) nisu zahvacena ovim uslovima je taj da je razina melatonina u njihovom (ljudskom) telu u najvecim kolicinama tokom detinjstva (ili citajte povecanim primanja suncevih zraka preko ociju).

 

TRKA za ZIVOT: PRIKAZ PINEALNE ZLEZDE ZAHVACENE KALCIFIKACIJOM- SVEOBUHVATNI ARANZMAN

pinealglandDa sumiramo, kada pinealna zlezda vise ne moze da obavlja svoj posao (jel je kalcifikovana ili potrosena), to rezultira potpunom krahu mitohondrija u celom telu, a poznato nam je da su one gorivo i napon za zivot nasih celija koje proizvode energiju nasem telu. Kada se mitohondrije slome (padne im ucinak), to prouzrokuje negativnu lancanu reakciju u celom telu i potpunom kolapsu drugih organa. Ovo je kolaps koji izaziva starenje, (u nasem narodu poznitiji pojam „potrosio se“ ili “istrosio se”)a, melatonin je mocan alat koji se koristiti kako bi to sprecio, ili odlozio na duze vreme.

Takodje smo dokazali da je melatonin veoma efektivno oruzije protiv bolest, kao i to da je on zasluzan za jacanje naseg imunoloskog sistema. To je deo logicnog rasudjivanja kada uzmemo u obzir efekte koje nedostatak melatonina pokazuje u procesu starenja. Pad funkcija mnogih nasih vitalnih organa vodi u razne bolesti veoma dobro poznate savremenom coveku. Stoga, kako se starenja nasih pojedinacnih organa usporava kao sto je opisano u prvom delu ovog teksta, bolesti koje cesto prate starenje nece vise biti u mogucnosti da se prosire i naude nasem telu. Melatonin ce takodje imati pozitavane razlicite ucinke kod ateroskleroze (kaljenje arterije) kako sa povecava nivo melatonina u telu, a rezulatat toga je da visak kalcijumske soli koja moze prouzrokovati veliki spektar problema vise nije prisutana u njima.

Nacin na koji nas melatonin utice na imunoloski sistem je malo slozeniji. Jedna od glavnih celija imunoloskog sistema su bele krvne celije. Jedan tip su limfociti, a podtip limfocita je poznatiji kao T celija. One su odgovorne za zastitu naseg tela od virusa i bakterija, ali i za sprecavanje raznih problema koji prouzrokuju agensi u nasem krvotoku. Te stanice su vrlo fino podesene tako da ne napadaju bilo koju od celija ili korisne materijale u nasim telima. Bilo bi katastrofalno ako bi nas imunoloski sistem poceo da ubija celije koje cine tkivo nasih raznih organa, ili ako bi napale hranjive nutrijante koje proizlaze iz hrane koju jedemo. To se ponekad i dogadja; poremecaji kao sto je ovaj poznati su kao autoimune bolesti ili bolesti imunoloskog sistema.

Razlog za autoimune bolesti, a za vecu ucestalost i ozbiljnost bolesti kod starijih osoba je starenje imunoloskog sistema. Obzirom da T limfociti imaju secanja, a znamo da kada neka osoba ima vise puta odredjenu zarazu, da je cesto imuna kada je izlozena bakterijama koja je uzrocnik originalne zaraze. Glavni ucinak starenja na imuni sistem ima to sto se nasi T limfociti vise ne mogu setiti koje celije su stetne za nas, i posto ih ne mogu vise razlikovati one napadaju nase telesne celije.

Kao sto je pokazano, da je sama starost ta koja vodi do najveceg dela procesa propadanja o kojoj je pisano gore, isto je i dokazano kako melatonin moze usporiti proces starenja i njegovih efekata. A, to nas dovodi do toga da ga nase T celije rasporedjuju u druge razlicite delove naseg imunoloskog sistema jacajuci ga i snazeci kao sto je bio u mladosti. Uz njih nas imunoloski sistem radi isto tako efikasno u dobi od 50 godina kao i kada smo bili 10 godina stari, tako da nas nece zahvatati bolesti povezane sa staroscu zahvaljujuci melatoninu.

Osim sto nam pomaze da zivimo duze i odbija bolesti od nas melatonin nam pomaze i da smanjimo stres, poremecaj spavanja, zamor svakodnevnice i umor. Stres nije samo apstraktna ideja, nervoze i napetosti uzrokovane losim osecajima, on je direktno prouzrokovana hemijska reakcija unutar naseg tela. Ljudi od pocetka covecanstva imaju osnovni instinkt prezivljavanja. Kada se suoce sa nekom pretecom situacijom, imaju dva izbora „Boriti se ili Podleci“ taj nagon nas tera da reagujemo ofanzivno ili defanzivno na pretnju. Ono sto se dalje dogadja je to da nas zivcani sistem stimulise nase nadbubrezne zlezde, koje proizvode adrenalin, sto uzrokuje da nas metabolizam ubrzava, misici su nam tada napeti, srce kuca brze, cesto uzrokujuci da nas obliva znoj i da nam se povecava telesna temperatura i visak kiseline u zelucu. To je da naglasimo kako se problem javlja, na obe razine hemijskoj i emocionalnoj, nasi impulsi nisu u mogućnosti da rade kako treba tad i onda nam naprave vise stete nego koristi.Melatonin neutralise adrenalin i druga hormonska uzbudjenja, a time nam daje samo smirivanje i opustanje. To znaci da nema cvorova i grcenje misica, a ni visak kiseline u zelucu koja stvara ulkus u njemu..

S obzirom na problem jet-lag (poremecaj spavanja pri putovanju u druge vremenske zone) i gubitak energije, odgovor je suvise lak sta treba uraditi u tim situacijama, a to je imati sto vise i sto boljeg sna. Jet-lag dolazi kada se nas telesni sat tesko privikava na novu vremensku zonu, i sat na zidu nam govori da je to drugacije vreme od onog u kojem nase telo misli da se nalazi. Jos jednom, napominjem da kada po danu nemate dovoljno energije to je zato sto se niste dobro naspavali noc pre. Melatonin nam pomaze pri regulisanju spavanja i uklanja taj problem, tako kada boravimo duze u nekoj drugoj vremenskoj zoni nam treba vise spavanja.

Melatonin je hormon stacioniran u maloj sicusnoj zlezdi (pinealna ili sisarkasta zlezda) duboko u sredini nase glave, i ako imate dopunske (velike kolicine) doze, posticicete velike stvari za vas. Mozemo se radovati gledajuci unazad istorijske beleske gde je pronadjeno da su neki ljudi ziveli i mnogo vise od svog zivotnog veka, i po nekoliko stotina godina cak.Mocicemo ziveti tih nekoliko stotina godina imajuci dodatni osecaj kako smo zdravi i mladi, (eliksir vecne mladosti i dugog zivljenja) sa mnogo manje pretnji raznih bolesti.

Povecanjem melatonina mozemo ostvariti jako puno koristi, pa cak i vise-neposrednih ciljeva poput dugog i zdravog zivota vise stotina godina,resavanja problema jet-lag-a, poboljsanje i kvalitet spavanja, takodje i smanjenje stresa u nasim zivotima po pitanju oba sredstva i hemijska i ona emocionalna. Iako je na proucavanje melatonina i njegovih brojnih koristi koje on oslobadja i daje organizmu prosao dugi niz godina, mora se ici na jos dalja ispitivanja, da bi se utvrdila i ostala pozitivna dejstva koja pruza ovaj hormon na dugorocnoj osnovi.

 

Bibliography 1. Your Body’s Natural Wonder Drug: Melatonin, by Russel J. Reiter,Ph.D. and Jo Robinson

Copywrite 1995 Bantam Books, Ny, NY

2. The Melatonin Miracle,

3. Melatonin, by Geoffrey Cowley; Newsweek, Aug. 7, 1995

4. The World Book Encyclopedia, World Book, Inc., 1981, Chicago, Il

Prevod: cybermikan