NLO
Najveći dokaz za postojanje vanzemaljskog života je naša DNK.
Ona nije nastala prirodnim putem niti evolucijom.
Ona je plod inteligentnog dizajna.
Neko ju je napravio.
Za one ljude koji ne vide dokaze u sebi, postoje i drugi, vanjski tragovi i dokazi.
Posada Apollo 11
Apollo 11
“That’s one small step…”
Početkom šezdesetih godina tadašnji predsednik Sjedinjenih Država, George Kennedi, obraćajući se Kongresu najavio je smio i ambiciozan plan da do kraja decenije Amerika na Mjesec pošalje čovjeka i zatim ga bezbjedno vrati na Zemlju.
U trenutku dok je držan ovaj govor, a to je bilo 25. Maja, 1961. Amerikanci su imali ukupno 15 minuta iskustva u astronautskim letovima. Ipak, osam godina kasnije, iz Svemirskog cetra G. Kennedi, lansiran je kosmički brod “Apolo 11”
sa tri člana posade u misiji čiji je zadatak bio spuštanje na Mjesec i zatim bezbjedno vraćanje na Zemlju.
Bio je to jedan od onih događaja koji sa novinskih stranica i TV emisija odlaze direktno u istoriju čitave civilizacije. Kraj misije označio je i kraj trke za Mjesec, vrlo tijesne trke između SSSR-a i SAD. Nakon ove misije istraživanje svemira polako je prešlo iz ruku političara u ruke naučnika.
M I S I J A
plan misije
slijetanje modula na mjesečevu površinu
– “Apolo 11” je na svoj put krenuo iz Svemirskog centra Kennedi (Florida) 16. Jula, 1969.
u 13:32:00. U orbiti oko Zmlje je proveo 2 sata i 33 minute nakon čega su ponovo uključeni motori kako bi brod dobio dodatno ubrzanje i savladao gravitaciju Zemlje za let ka Mjesecu.
Nakon 75 sati i 50 minuta leta brod je ušao u eliptičnu orbitu oko Mjeseca pod nagibom od 1,25 stepeni u odnosu na ravan Mjesecevog ekvatora. Orbita Apolla je zatim “zaokružena” kada je (vrijeme: 80:12) uključen pogonski motor servisnog modula. Za svaki krug oko Mjeseca Apollu je trebalo 2 sata. Za vreme obletanja površina Mjeseca je fotografski snimana radi prikupljanja detaljnih podataka o regionalnoj lunarnoj geologiji. Posle 100 sati i 14 minuta od početka misije astronauti Armstrong i Oldrin ulaze u lunarni modul “Orao”
i provjeravaju sve sisteme modula. Zatim (101:36) uključuju motor modula koji za narednih 29 sekundi rada “šalje” modul ka povrsini Mjeseca. Motor je u fazi slijetanja uključen još jednom radi korekcije leta. Konačno posle 102 sata 45 minuta i 40 sekundi od starta misije lunarni modul “Orao” dotiče površinu.
M J E S T O S L E T A N J A
Mjesto slijetanja na mjesečevu površinu
Mare Tranquillitatis (More Tišine)
Mare Tranquillitatis (More Tisine)
0°4’5″N, 23°42’28″E
More Tišine je izabrano za sletanje prve zemaljske letjelice zbog prostranog blagog i ravnog terena. To područje međutim obiluje malim kraterima i neposredno prije sletanja Armstrong je morao ručno da upravlja lunarnim modulom. Konačno modul se spustio nekih 6 km dalje od planiranog mjesta, na oko 400 metara zapadno od kratera West i oko 20 km
jug-jugozapadno od kratera Sabina D. To područje je prekriveno krhotinama stijena veličine od sitnih parčića do gotovo jednog metra.
N A M J E S E C U
Odmah nakon sletanja Armstrong i Oldrin, kao mjeru predostrožnosti, pipremaju lunarni modul za uzletanje. Na zahtjev astronauta planirani sati spavanja su preskočeni i Armstrong i Oldrin počinju pripreme za izlazak iz modula.
Izlazak N. Armstronga na Mjesečevu površinu i otisak stopala.
Prvi je izašao Armstrong. Njegov prvi korak usljedio je tačno 109:24:19 od početka misije. On odmah prikuplja uzorke stijena za slučaj da misija bude ugrožena i da lunarni modul mora odmah da uzleti. Zatim iz modula izlazi i Oldrin. Na Mjesecu je postavljen seizmometar i specijalno ogledalo za laserske zrake upućene sa Zemlje. Najzad, za nogu postolja modula “Orla” pričvršćena je izgravirana ploča u znak sjećanja na ovaj važan događaj. Šetnja astronauta je trajala nešto više od dva sata. Nakon toga oni odlaze u “Orao” na odmor.
M E M O R I J A L N A P L O Č A
U znak sjećanja velikog događaja stupanja na Mjesec, za platformu lunarnog modula pričvršćena je ploča sa upisanim datumom prve posjete Mjesecu i ucrtanom kartom Zemlje.
Na ploči piše :
“HERE MEN FROM THE PLANET EARTH
FIRST SET FOOT UPON THE MOON
JULY 1969 A.D.
WE CAME IN PEACE FOR ALL MANKIND.”
Ovu poruku su potpisali:
Predsednik SAD Richard Nixon i clanovi posade Apola 11, Neil A. Armstrong, Buzz Aldrin
i Michael Collins.
P O V R A T A K
Povratak sa Mjeseca počeo je posle 21 sata
i 36 minuta od sletanja (124:22 od poč. misije) Usljedilo je spajanje sa komandnim modulom i polazak ka Zemlji. Misija se okončala spuštanjem u Pacifik (13° 19’N
i 169° 9’W) 24. Jula u 16:50:35 a ukupno je trajala 195 sati 18 minuta i 35 sekundi. Zatim je usljedilo višegodišnje izučavanje donijetih uzoraka Mjeseca, analizirani su rezultati misije itd. Astronauti su, zbog eventualne zaraženosti posle posjete drugom svijetu stavljeni u tronedeljni karantin da bi se nakon toga utvrdilo da su zdravi i u dobroj fizičkoj kondiciji. Ova mjera, stavljanje astronauta u karantin nakon dolaska sa Mjeseca, je ukinuta nakon što je postalo jasno da je naš nebeski susjed biološki mrtvo tijelo.
Danas tri mala kratera u neposrednoj blizini spuštanja prvih ljudi na Mjesecu nose nazive po imenima članova posade Apola 11 : Armstrong, Aldrin i Collins.
A P O L L O 11 i N L O !?
Prema riječima NASA-inog astronauta Neil Armstronga vanzemaljci na Mjesecu imaju bazu i rekli su nam da odbijemo i da se klonimo Mjeseca. Prema do ovog trenutka nepotvrđenim izvještajima, i Neil Armstrong i Edwin “Buzz” Aldrin su vidjeli NLO-e kratko nakon povijesnog slijetanja na Mjesec Apollom 11, 21. srpnja 1969. “Sjećam se kako je jedan astronaut upozorio na “svijetlo” u ili na krateru za vrijeme televizijskog prijenosa, nakon kojeg je kontrola tražila podrobnije informacije. Ništa se više o tome nije čulo.” Prema riječima bivšeg NASA-inog radnika Otto Bindera, nepoznata radio postaja je vlastitim VHF prijemnikom presrela NASA-in signal i uhvatila slijedeći razgovor :
Š T A J E A R M R S T R O N G R E K A O
U najčuvenije rečenice ikada izgovorene spada i ona Armstrongova nakon što je kročio na Mjesec. Ona glasi : “That’s one small step for man, one giant leap for mankind.” Rečenici nedostaje jedno slovo. Armstrong je negirao grešku sve dok mu nisu pustili snimak. U pitanju je slovo ‘a’ [fusion_builder_container hundred_percent=”yes” overflow=”visible”][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”1_1″ background_position=”left top” background_color=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” spacing=”yes” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” padding=”” margin_top=”0px” margin_bottom=”0px” class=”” id=”” animation_type=”” animation_speed=”0.3″ animation_direction=”left” hide_on_mobile=”no” center_content=”no” min_height=”none”][neodređeni član] između ‘for’ i ‘man’ pa rečenica zapravo treba da glasi ovako : “That’s one small step for a man, one giant leap for mankind”.
[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
